Ukratko o knjizi stripa ČUVAJ SE SENJSKE RUKE

 

Za vrijeme Drugog svjetskog rata, Hrvatska je bila među rijetkim europskim državama u kojima je izvorno domaće strip-stvaralaštvo doživjelo svoju kreativnu eksploziju, što je bilo popraćeno obljubljenošću kod najšire publike. Uz postojeće afirmirane autore, redakcije su bile u potrazi za novim imenima. Jedan od onih koji se prihvatio crtanja stripova i takoreći preko noći morao savladavati „tajne zanata“, bio je 25-godišnji Albert Kinert.
Njegovo bavljenje stripom potrajalo je, nažalost, svega dvije kalendarske godine, ali se - neovisno o tome - pretvorilo u dragocjen dobitak za hrvatski strip i popularnu kulturu toga razdoblja. Da se kojim slučajem Kinert nastavio profesionalno baviti stripom, danas bismo o njemu vjerojatno (ili sasvim sigurno) pisali kao o „autentičnom klasiku“.
Iznimno brz i radišan autor, dojmljivog i likovno bogatog crteža, konzistentan u crtačkom izričaju i vizualu stripovnih tabli, podjednako uvjerljiv u nizu tema i žanrova kojima se bavio, Albert Kinert je 1944/45. ostvario strip-opus, kojeg tek očekuje sistematska, cjelovita i kvalitetna rasčlamba.
No, ne sumnjamo da će Čuvaj se senjske ruke (strip za kojeg je scenarij napisao Branko Ožegović, urednik "Pokreta"), koji se sada nakon skoro sedam desetljeća izvlači iz naftalina, biti jedan od umjetnikovih strip vrhunaca.   

 

Tekstualni prilozi:
Veljko Krulčić : Albert Kinert - nesuđeni “klasik” hrvatskog stripa
Tomislav Čegir : Kinertova interpretacija Šenoina romana ili zagubljena stavka u kontinuitetu  domaćeg stripa
Veljko Krulčić: Stripovi Alberta Kinerta
O Albertu Kinertu